
Povezana lica su jedan od najbitnijih kriterijuma kada su u pitanju transferne cene. Upravo potreba za dostavljanjem izveštaja nastaje kada dolazi do transakcija između lica koja su povezana.
Kako biste znali da li vam je potreban elaborat o transfernim cenama, potrebno je da znate pravilno da identifikujene povezana pravna lica, odnosno subjekte koji vrše transakciju, a smatraju se povezanim.
Smatra se da kod ovakvih transakcija postoji mogućnost za manipulisanje u cilju izbegavanja plaćanja poreza. Iz tog razloga, prema Zakonu o porezu na dobit postoji obaveza privrednih društava i preduzetnika da dostave pomenutu studiju ukoliko posluju sa povezanim pravnim licima i drugim subjektima.
Saznajte koji su kriterijumi za utvrđivanje povezanih lica, bilo da postoji najmanje 25% učešća u kapitalu ili 25% glasačkih prava, povezanost po osnovu rodbinskih, bračnih ili vanbračnih odnosa. Istražite najčešća pitanja i savete iz prakse.
Ko su povezana lica za transferne cene?
Povezana lica su:
- Subjekti u odnosu kontrole, gde jedno pravno lice ima udeo od više od 25% u vlasništvu drugog – na primer, ukoliko matično preduzeće ima preko 25% vlasničkog udela u ćerci kompaniji, te firme se smatraju međusobno povezanim
- Subjekti pod zajedničkom kontrolom, kada ista fizička ili pravna lica imaju vlasnički udeo veći od 25% u više firmi – iako ta pravna lica možda nemaju međusobnu direktnu vezu, smatraju se sestrinskim i povezanim.
- Rodbina vlasnika pravnih lica koja su povezana po osnovu posedovanja najmanje 25% udela ili akcija, odnosno glasova u organima upravljanja
- Pravna lica iz jurisdikcija sa preferencijalnim poreskim sistemom– ako je srpski obveznik u poslovnom odnosu sa pravnim licem iz zemalja koje se smatraju poreskim rajevima takva firma se tretira kao povezano lice
Transakcije koje se obavljaju prema transfernim cenama odnose se na razmenu dobara i usluga između povezanih lica (često je to slučaj između matične firme i zavisnih preduzeća). To znači da se sva pravila i sve odluke definišu unutar povezanih pravnih lica, odnosno one međusobno formiraju transferne cene.
Transakcijama sa povezanim licima se smatra i promet dobara i usluga gde ne postoji obaveza bilo kakvih plaćanja. Tako, transakcije koje se obavljaju između dva povezana preduzeća mogu biti davanje u zakup nepokretnosti bez naknade ili davanje zajmova bez kamate. U ove transakcije nepovezana pravna lica nikada ne bi ušla. Ali kada su u pitanju transferne cene ovakvi primeri se često dešavaju u praksi.
Koji su kriterijumi za utvrđivanje za povezana lica?
Kada je reč o kriterijumima i pravilima za utvrđivanje poveznosti pravnih lica, odnosno privrednih društava, oni su definisani Zakonom o porezu na dobit, odnosno Zakonom o porezu na dohodak građana ukoliko se radi o preduzetnicima.
Sam kriterijum povezanosti između lica potrebno je ustanoviti i odrediti za poreske potrebe, kako bi se utvrdile obaveze poreza na dobit pravnih lica.
Kriterijumi za utvrđivanje povezanosti pravnih lica se primenjuju na sva lica koja učestvuju u transakcijama – bez obzira da li su DOO, preduzetnici ili fizička lica.
Ono što je bitno da naglasimo je da se kriterijumi za utvrđivanje povezanosti primenjuju i na rezidente i na nerezidente (u skladu sa Zakonom). Izuzetak ovog pravila može biti u situacijama u kojima je zakonom propisano da se kriterijumi odnose samo na nerezidente.
Pri proceni povezanosti lica uvek se polazi od dva kriterijuma:
- da se javlja mogućnost kontrole između dva lica,
- da postoji značajniji uticaj na donošenje poslovnih odluka.
U skladu sa Zakonom, definicija povezanih lica glasi: “Licem povezanim sa obveznikom smatra se ono fizičko ili pravno lice u čijim se odnosima sa obveznikom javlja mogućnost kontrole ili značajnijeg uticaja na poslovne odluke.“
Kako bi ovaj tekst bio kompletan, važno je istaći i to da, kako bi se lica smatrala povezanim nije uslov da oba kriterijuma budu istovremeno ispunjena, već je dovoljno da samo jedan kriterijum bude zadovljen.
Šta su povezana pravna lica (DOO ili preduzetnik) i fizička lica?
Povezana pravna lica su dve firme – mogu biti DOO ili preduzetnici – koje međusobno obavljaju transakcije po transfernim cenama.
U skladu sa Zakonom, povezanost lica za poreske potrebe se utvrđuje u poslovnim odnosima kako sa pravnim, tako i sa fizičkim licima. Shodno tome, povezano lice može biti i pravno i fizičko lice, a smatra se povezanim samo ukoliko u poslovnom odnosu sa obveznikom postoji veza i ako se obavljaju kontrolisane transakcije – a to su transakcije sa povezanim licima.
Da li su povezana lica rezidenti istih ili različitih poreskih jurisdikcija?
Povezana lica mogu i ne moraju biti rezidenti iste poreske jurisdikcije, uključujući i fizička i pravna lica. U prevodu, povezana pravna lica mogu biti u zemlji, ali mogu biti i u više zemalja, te su i ove stavke predmet provere kako bi se izbegla manipulacija profitom.
Da li se pozajmice osnivača računaju kao poslovanje sa povezanim licima?
Kada su u pitanju pozajmice osnivača i transferne cene, ovo je jedan od najčešćih tipova transakcija koje potpadaju pod pravila transfernih cena, upravo zato što se radi o poslovanju sa povezanim licima. To znači da uslovi pozajmice, a pre svega kamatna stopa, moraju biti tržišni.
Pozajmice bez kamate ili sa nerealno niskom kamatom predstavljaju poreski rizik, jer Poreska uprava može obračunati fiktivnu kamatu i uvećati poresku osnovicu. Neophodno je imati pisani ugovor o pozajmici sa jasno definisanim iznosom, rokom i kamatom. Ove transakcije se obično uključuju u dokumentaciju o transfernim cenama.
Pregled zakonskih odredbi kojima se utvrđuje povezanost
U skladu sa Zakonom o porezu na dobit pravnih lica, povezanost lica postoji:
- između obveznika i nekog lica ukoliko jedan od njih poseduje najmanje 25% ili više učešća u kapitalu,
- između obveznika i nekog lica ukoliko jedan od njih direktno ili indirektno poseduje najmanje 25% ili više glasova (glasačkih prava) u organima upravljanja
- između obveznika i nekog drugog lica u kojima ista lica učestvuju u upravljanju, kontroli ili kapitalu sa najmanje 25% ili više učešća, kao i sa kritičnih 25% glasačkih prava u njihovim organima upravljanja,
- između obveznika i fizičkih lica koja su u rodbinskim, bračnim ili vanbračnim odnosima sa licem koje poseduje najmanje 25% učešća u kapitalu, odnosno kritičnih 25% ili više glasačkih prava u organima upravljanja obveznika,
- između obveznika i svih pravnih lica koji su rezidenti jurisdikcija sa preferencijalnim poreskim sistemom.
Kako se utvrđuje povezanost kada postoji najmanje 25% učešća u kapitalu?
Kako bi postojao osnov za povezanost između obveznika i nekog lica potrebno je da jedan od njih posredno ili neposredno poseduje najmanje 25% ili više učešća u udelima i akcijama drugog lica, sa kojim se vrši kontrolisana transakcija. U ovom slučaju lica su povezana zato što postoji mogućnost kontrole nad obveznikom.
Kako se utvrđuje povezanost lica sa obveznikom kada postoji najmanje 25% glasačkih prava?
Smatra se da povezanost lica postoji između obveznika i nekog lica ukoliko jedan od njih direktno ili indirektno poseduje najmanje 25% ili više glasova – glasačkih prava u skupštini, odnosno, organima upravljanja drugog lica. U ovom slučaju ispunjava se kriterijum mogućnosti značajnijeg uticaja.
Šta se dešava kada isto lice učestvuje sa najmanje 25% kapitala ili najmanje 25% glasova u više pravnih lica?
Ukoliko postoji sutuacija u kojoj isto lice učestvuje sa najmanje 25% kapitala ili glasova u više pravnih lica, onda se smatra da su povezana lica one firme u kojima ista lica (fizička ili pravna) neposredno ili posredno učestvuju u upravljanju i kontroli.
Ovakva situacija dalje implicira da se direktno ili indirektno poseduje najmanje 25% akcija, udela ili najmanje 25% glasačkih prava u organima upravljanja, čime se opravdano stiče mogućnost za povezivanje lica, ispunjavanjem oba kriterijuma – i mogućnost kontrole i mogućnost značajnijeg uticaja.
Ovo suštinski znači da se povezanost lica može ostvariti:
- putem fizičkih ili pravnih lica,
- na posredan ili neposredan način,
- putem učešća u kapitalu,
- putem glasova u organima upravljanja privrednog društva.
Kako se utvrđuje povezanost ukoliko je isti direktor u više pravnih lica?
Kada je jedno isto lice direktor u više različitih pravnih lica, prema mišljenju Ministarstva finansija smatra se da to nije osnov za međusobnu povezanosti tih lica.
Na koji način se utvrđuje povezanost po osnovu rodbinskih, bračnih i vanbračnih odnosa
Prema Zakonu o porez na dobit povezana lica mogu biti i rođaci. Povezanim licima smatraju se i fizička lica koja su u porodičnim, rodbinskim, bračnim i vanbračnim vezama (odnosima), samo ukoliko se ispunjavaju kriterijumi. Kao u prethodnim slučajevima, familija i rođaci mogu biti povezani sa obveznikom, pravnim licem, samo ukoliko poseduju najmanje 25% učešća ili najmanje 25% glasačkih prava.
U ovom slučaju povezanim licima sa obveznikom smatraju se:
- bračni ili vanbračni drug,
- potomci (deca, unuci, praunuci…),
- usvojenici i potomci usvojenika,
- roditelji,
- usvojioci,
- braća i sestre i njihovi potomci (deca, unuci, praunuci…),
- dede i babe i njihovi potomci (stričevi, ujaci, tetke, braća i sestre po stricu, ujaku, tetki i njihovi potomci),
- braća i sestre i roditelji bračnog ili vanbračnog druga.
Način dokazivanja povezanosti lica iz jurisdikcije sa preferencijalnim poreskim sistemom
Prema Zakonu o porezu na dobit, svako pravno lice iz jurisdikcije sa preferencijalnim poreskim sistemom (nerezident) posmatra se kao povezano lice sa obveznikom. Povezana pravna lica su sve nerezidentne kompanije iz JPPS, sa kojima domaće pravno lice (poreski obveznik) ulazi u poslovni odnos.
Između ovih povezanih lica sve transakcije izvršiće se po transfernoj ceni. Zakon se odnosi na sve poslovne, komercijalne i finansijske odnose i transakcije sa nerezidentnim pravnim licima sa spiska jurisdikcija (u skladu sa Pravilnikom o listi jurisdikcija sa preferencijalnim poreskim sistemom). Drugim rečima, pravila važe za sve transakcije i poslove sa pravnim licima iz JPPS (promet dobara ili usluga, uvoz, izvoz i sve druge transakcije).
Sistem utvrđivanja povezanosti preduzetnika sa drugim licima
Povezanost preduzetnika sa drugim licima utvrđuje se u skladu Zakona o porezu na dohodak. Lica povezana sa preduzetnikom su:
- sva fizička i pravna lica prema Zakonu o porezu na dobit pravnih lica,
- članovi porodice obveznika (bračni drug, roditelji, deca, usvojenik i usvojilac),
- braća i sestre obveznika,
- roditelji bračnog druga,
- pastorci.
Za preduzetnike takođe važe kriterijumi definisani Zakonom o porezu na dobit. Odnosno, sva pravila koja važe za pravna lica i privredna društva odnose se i na preduzetnike. Pritom, ne pravi se razlika između preduzetnika kao fizičkog lica i njegove radnje.
Da li su pravna lica čiji su osnivači u porodičnim, bračnim i vanbračnim odnosima povezana pravna lica?
Prema mišljenju Ministarstva finansija, dva privredna društva čiji su osnivači u međusobnim rodbinskim, bračnim ili vanbračnim odnosima ne mogu se smatrati povezanim licima. Oko ovog pitanja vladala je i još uvek vlada velika dilema, što je i razlog za pojašnjenje Ministarstva finansija.
Ova pravila važe uvek i u svim slučajevima kada su u pitanju porodične i (van)bračne veze. Na primer: za odnos između dva brata (dve sestre, brata i sestre), za odnos majke i ćerke (sina), supruga i supruge, dede i unuka i slično. Uvek kada je fizičko lice osnivač i 100% vlasnik jednog pravnog lica, a drugo lice osnivač i 100% vlasnik druge firme, ne radi se o povezanim pravnim licima.
Kako se vrši identifikacija povezanih lica za potrebe transfernih cena?
Kada se utvrđuje povezanost između lica važno je uzeti u obzir sve opisane parametre, kriterijume i okolnosti:
- da li postoji povezanost putem kapitala i glasačkih prava,
- kada isto lice vrši kontrolu ili značajan uticaj,
- obratiti pažnju na posrednu i neposrednu kontrolu, kao i da ima značajan uticaj na domaća i strana povezana lica,
- transakcije sa licima iz JPPS,
- neuobičajene i veoma visoke iznose plaćanja licima koja nisu povezana,
- nelogične transakcije,
- neuobičajene uslove i okolnosti za transakcije,
- transakcije čija se suština i forma razlikuju.
Utvrđivanje i provera povezanih lica može se izvršiti na sledeći način:
- na osnovu rešenja Agencije za privredne registre, u kome je naveden udeo svakog lica u osnovnom kapitalu,
- na sajtu Centralnog registra, depo i kliring hartija od vrednosti (CRHoV)
- na osnovu evidencije podataka o članovima društva, koje su firme u obavezi da vode,
- na osnovu evidencionih prijava sa podacima o povezanim pravnim i fizičkim licima,
- u poslovnim knjigama pravnog lica ili preduzetnika,
- iz napomena uz finansijske izveštaje,
- iz godišnjeg i polugodišnjeg izveštaja o poslovanju,
- iz izvora poput komercijalnih baza podataka,
- na osnovu ulazne i izlazne dokumentacije – faktura, ugovora, specifikacija i slično,
- na osnovu razgovora sa vlasnicima, menadžerima i ključnim rukovodećim osobljem,
- iz alternativnih izvora i vidova pretrage – internet pretrage, podaci iz elektronskih, štampanih medija i drugo.
Najčešća pitanja iz prakse o povezanim licima
Ako vaša firma iz Nemačke fakturiše srpskoj firmi usluge u iznosu od 20.000 evra godišnje, to je prekogranična transakcija između povezanih lica. U tom slučaju obavezno je imati izveštaj o transfernim cenama, kako bi se dokazalo da su cene iste kao između nepovezanih firmi i uslovi tržišni.
Ako firma A fakturiše firmu B za usluge u ukupnom iznosu od 6.500.000 dinara tokom godine, radi se o povezanim licima ukoliko je isti vlasnik (minimalno 25% udela). Pošto zbir transakcija ne prelazi 8 miliona dinara, dovoljna je skraćena dokumentacija o transfernim cenama, bez izrade pune studije. Imajte u vidu da se prag gleda kumulativno na godišnjem nivou.
Beskamatna pozajmica vlasnika firmi od, recimo, 5.000.000 dinara, jeste transakcija između povezanih lica. Iako nema kamate, poreska uprava očekuje da se objasni zašto je uslov takav, pa je potreban izveštaj o transfernim cenama u skraćenom ili punom obliku.
Da, ako firma vaše supruge pozajmi vašoj firmi, na primer, 2.500.000 dinara radi održavanja likvidnosti, radi se o transakciji između povezanih pravnih lica. U tom slučaju obavezno se primenjuju pravila transfernih cena i potrebno je imati odgovarajući izveštaj, kako bi se dokazalo da su uslovi pozajmice tržišni.
Napomena: ovde postoje razlike u tome da li je pozajmica bez kamate ili sa kamatom. Pozajmica bez kamate predstavlja rizik jer ne predstavlja tržišno ponašanje između nepovezanih lica.
Ako iznajmljujete poslovni prostor od brata za, recimo, 50.000 dinara mesečno (600.000 godišnje), radi se o zakupu između povezanih lica, što podleže pravilima o transfernim cenama. Kroz izveštaj o tranfernim cenama treba dokazati da je cena iznajmljivanja tržišna.
Pošto ukupan iznos ne prelazi 8 miliona dinara godišnje, nije potrebna puna studija transfernih cena, već samo skraćeni izveštaj uz poreski bilans. Ukoliko bi recimo ovaj iznos za godinu dana prelazio 8 million dinara, onda bi u tom slučaju bili obavezni da izradite punu studiju o transfernim cenama.
Najčitaniji tekstovi

